Portal:Zemljopis


uredi  

Portal Zemljopis

Zemljopis je znanost koja proučava prostornu stvarnost Zemljine površine. Međunarodno ime geografija potječe iz grčkih riječi Ge (γη) ili Geia (γεια), što označavaju "Zemlju", i graphein (γραφειν), što znači "pisati" i "opisivati", a upućuje na prvotno značenje geografije. Zemljopis kao znanost o zemljopisnom prostoru (Zemljinoj površini) objašnjava raširenost, utjecaje i međuzavisnost svih najvažnijih prirodnih i društvenih čimbenika, koji sudjeluju u oblikovanju geoprostora kao cjeline ili njegovih prostornih dijelova (regija). Fizička geografija obuhvaća proučavanja koja se odnose na objekte i pojave prirodne sredine. Antropogeografija uključuje ekonomsku, političku i kulturnu geografiju, a proučava međusobne odnose ljudskog društva i prirodne sredine na Zemlji. Geografi ne proučavaju samo prirodna i društvena obilježja Zemlje, već i njeno mjesto u Sunčevu sustavu i Svemiru.
uredi  

Izabrani članak

Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA: [mɐˈskva]) glavni je grad, odnosno federalni subjekt Rusije. Značajno je političko, ekonomsko, kulturno, znanstveno, vjersko, financijsko, obrazovno i prometno središte Rusije i svijeta. Sa 10 563 038 stanovnika (2010.), najmnogoljudniji je grad kontinentalne Europe i prema broju stanovnika sedmo najveće gradsko područje u svijetu. Prema popisu grupe GaWC, sveučilišta u Loughboroughu (UK) iz 2008. godine, smatra se "Alfa globalnim gradom".

Moskva se nalazi na rijeci Moskvi u Središnjem saveznom okrugu europske Rusije. Tijekom svoje povijesti grad je služio kao glavni grad nizu država, od srednjovjekovne Velike kneževine Moskve i pratećeg Ruskog Carstva do Sovjetskog Saveza. U Moskvi se nalazi čuveni Moskovski kremlj, drevna tvrđava danas rezidencija predsjednika Ruske Federacije. Kremlj je također jedno od nekoliko mjesta svjetske baštine u gradu. Oba doma ruskog parlamenta (Državna Duma i Savjet Federacije) svoja sjedišta također imaju u Moskvi.

Grad opslužuje opsežna tranzitna mreža, s četiri međunarodne zračne luke, devet željezničkih terminala, i moskovskim metroom, prema broju putnika drugim u svijetu iza tokijskog, radi bogate i raznovrsne arhitekture priznatim kao jednom od gradskih znamenitosti.

Tijekom vremena, Moskva je stekla niz epiteta, većina se odnosi na veličinu i dominantan položaj grada unutar nacije: Treći Rim (Третий Рим), Belokamenaja (Белокаменная), Pervoprestolnaja (Первопрестольная), Četrdeset četrdeset(ica) (Сорок Сороков).

Više o Moskvi...

uredi  

Izabrana slika

Ararat iznad Erevana.

Planina Ararat, najviši vrh u suvremenoj Turskoj, snijegom pokrivena vulkanska kupa visoka 5.165 metara, nalazi se na sjeveroistoku Turske, 16 km zapadno od Irana i 32 km južno od Armenije. U biblijskoj Knjizi postanka ova planina se označava kao mjesto gdje se nasukala Noina arka poslije potopa.

Manji vrh, Mali Ararat (3.896 m), uzdiže se jugoistočno od glavnog vrha. Plato od lave proteže se između dva vrhunca. Tehnički, Ararat je stratovulkan, formiran od bujica lave i užarenih stijena. Ararat pripada kavkaskom masivu.

Posljednja aktivnost planine bio je veliki potres u srpnju 1840., s centrom oko klanca Ahora, sjeveroistočna provalija koja se obrušava 1.825 metara od vrha planine.

uredi  

Jeste li znali...

uredi  

Kategorije

uredi  

Članci


Antarktika

Afrika-Euroazija

Amerika

Australija

Afrika

Euroazija

Sj. Amerika

Oceanija

Europa

Azija

Južna Amerika
Geološki superkontinenti :
Gondvana • Laurazija • Pangea • Rodinia

Afrika Afrički rog | Gvineja | Istočna Afrika | Južna Afrika | Magreb | Sahel | Sjeverna Afrika | Sjeverozapadna Afrika | Srednja Afrika | Subsaharska Afrika | Sudan | Velika jezera | Zapadna Afrika

Amerika Andske države | Angloamerika | Gvajana | Južna Amerika | Južni konus | Karibi | Latinska Amerika | Patagonija | Sjeverna Amerika | Srednja Amerika | Velika jezera | Velika nizina

Euroazija Anatolija | Arabija | Azija | Balkan | Baltik | Beneluks | Bliski istok | Britanski otoci | Daleki istok | Europa | Indijski potkontinent | Istočna Azija | Istočna Europa | Istočne Indije | Jugoistočna Azija | Jugozapadna Azija | Južna Europa | Kavkaz | Levant | Postsovjetske države | Sjeverna Azija | Sjeverna Europa | Skandinavija | Srednja Azija | Srednja Europa | Srednji istok | Sredozemlje | Zapadna Europa

Oceanija Australazija | Melanezija | Mikronezija | Polinezija | Pacifički obruč

Polovi Arktik | Antarktika
uredi  

Pomozite i vi...

Ostali portali na hrvatskoj wikipediji
Biologija Europa Film Fizika Francuska Glazba Hrvatska Kemija Kršćanstvo
Likovna
umjetnost
Nogomet Njemačka Povijest Šport Zemljopis Zrakoplovstvo Životopis
Dieser Artikel basiert auf dem Artikel Portal:Zemljopis aus der freien Enzyklopädie Wikipedia und steht unter der Doppellizenz GNU-Lizenz für freie Dokumentation und Creative Commons CC-BY-SA 3.0 Unported (Kurzfassung). In der Wikipedia ist eine Liste der Autoren verfügbar.